Masna jetra je patološko stanje kod kog se nagomilavaju masti u ćelijama ovog organa. Dobra vest je da pravilan režim ishrane može da umanji tegobe i razvoj bolesti.
Masna jetra nastaje usled raznih faktora, a najčešće usled gojaznosti i alkoholizma. Takođe se javlja i nakon gladovanja ili kad osoba pati od dijabetesa. Zato je važno voditi na vreme računa o zdravlju i sprovesti odgovarajući režim ishrane.
Masna jetra najčešće prolazi bez simptoma, sa uvećanjem jetre, a nekada se javljaju tišteći bol pod desnim rebarnim lukom i lake tegobe sa varenjem.
Lečenje zavisi od uzroka nastanka masne jetre. Svodi se na apsolutnu zabranu konzumiranja alkohola, primenu lekova i unosa većih količina ugljenih hidrata i proteina u ishrani.
Lekari preporučuju smanjenje telesne težine i regulisanje ishrane.
Dijeta za masnu jetru ima značajnu ulogu kako u očuvanju zdravlja jetre tako i u njenom oporavku i sprečavanju težih oboljenja.
Dijeta za masnu jetru
Ova dijeta obuhvata:
Voće i povrće i biljke bogate vlaknima poput mahunarki i celih žitarica. Važno je značajno smanjiti unos procesuirane hrane i pića, uključujući one sa visokim sadržajem šećera, soli, rafinisanih ugljenih hidrata i zasićenih masti. Posebno je važno prestati sa konzumacijom alkoholnih pića.
Kada su meso i riba u pitanju preporučuje se da birate nemasne vrste. Najbolje opcije su pileće i ćureće meso. Jaja ne morate da izbacite iz svoje ishrane, ali bi trebalo da smanjite količinu žumanaca, zbog prevelike količine holesterola.
Možete koristiti mleko i mlečne proizvode sa smanjenim procentom masti, ali izbegavajte one sa visokim procentom.
Izbacite iz upotrebe beli hleb i peciva od belog brašna, kao i masna peciva kao što su burek i različite vrste pita. Konzumirajte proizvode od integralnih žitarica sa dodatkom semenki koje u sebi sadrže zdrave masti.
Lekari preporučuju da iz ishrane puter, margarin i rafinisana biljna ulja. U ishranu uvrstite hladno ceđena ulja (maslinovo ulje je jako dobro za jetru), ali nemojte ih termički obrađivati.
Poželjno je da povećate unos povrća jer time povećavate unos vlakana u organizam. Budite oprezni sa konzumacijom kupusa, karfiola i kelja i ostalog povrća koje izaziva nadimanje.
Takođe, poželjno je jesti sveže voće, jer je ono savršen izvor vitamina, ali i odlična zamena za slatkiše. Slatkiši se ne preporučuju, a treba izbegavati i sušeno voće zbog povećane količine šećera, kao i koštunjavo voće zbog povećane količine masti.
Alkohol je zabranjen, a preporučuje se svakodnevna konzumacija biljnih čajeva i što veće količine vode.
Dodaj komentar