Tainiaro, kako je nalazište nazvano, otkriveno je još 1959, a arheolozi veruju da imaju dovoljno dokaza za potvrdu da je reč o groblju. Ipak, i dalje im nedostaje jedan, ključni dokaz – u gomili jama starih 6.500 godina nije otkriven nijedan ostatak ljudskog skeleta.
Evropski daleki sever je neverovatna lokacija za veliko groblje lovaca-skupljača. Tainiaro, koji se nalazi 80 kilometara južno od Arktičkog kruga, prvi put je otkriven pre više decenija, ali su otkrića i njihov potencijalni značaj izmicali istraživačima. Uprkos odsustvu skeletnih dokaza, tuce jama iz 5. milenijuma pre nove ere su proglašeni grobljima.
Zbog toga autori sada predstavljaju prve analitičke i komparativne dokaze o nalazištu. Mnoge od jama konzistentne su sa savremenim nalazištima, što pokazuje da je Tainiaro jedno od najvećih groblja iz kamenog doba u severnoj Evropi.
Ova otkrića mogla bi da pokažu da je u ovom delu Starog kontinenta postojalo veliko, kompleksno društvo uprkos veoma teškim uslovima za život.
Kako se navodi, arheolozi su otkrili 127 jama, za koje veruju da su pogrebne. U nekima od njih ima tragova spaljivanja, u drugima postoji crveni oker, prirodni pigment iz gvožđa koji je karakterističan za mnoga groblja kamenog doba. U jamama nije otkriven trag skeleta, ali, navode naučnici, oni brzo nestaju u kiselom zemljištu ovog regiona.
Kako je do sada iskopana svega petina nalazišta, arheolozi veruju da će biti otkriveno ukupno 200 pogrebnih jama.
Dodaj komentar