Narodna verovanja o biljkama prenose se s kolena na koleno, a neka su opstala i danas. Dok se bosiljak smatra blagoslovenim i poželjnim u domu, određene biljke, poput bagrema, nikako ne bi trebalo saditi blizu kuće.
U narodnoj tradiciji biljke nisu bile samo ukras ili izvor hrane, već su nosile dublju simboliku. Neka verovanja su s vremenom iščezla, ali mnoga su se održala i danas. Stariji će često reći da bosiljak uvek treba da bude prisutan u domu, dok se od bagrema treba kloniti.
Bosiljak – sveti cvet
Bosiljak prati svakog Srbina kroz važne trenutke u životu – od rođenja do smrti. Smatra se Božjim cvetom i prvi se sadi u bašti. Na Bogojavljenje se stavlja u vodu s izvora, kojom se ukućani umivaju, a sveštenik blagosilja vernike bosiljkom potopljenim u svetu vodu. Takođe, novorođenče i porodilja se kupaju u vodi u kojoj je stajao bosiljak.

Foto: pexels.com
Breza – drvo metli i svetih ognjeva
Od breze su Srbi pravili metle, ali je nosila i negativnu simboliku – veruje se da su Hrista šibali brezovim granama. Njena kora se koristi za izradu baklji koje se pale na Ivanjdan i Petrovdan, dok se sok breze pije kao lek.
Bagrem – drvo koje donosi nesreću
Bagrem se u narodu smatra drvetom bez roda i sreće. Zvali su ga „nerod“, a njegovo kalemljenje se smatralo skrnavljenjem. Verovalo se da donosi lošu energiju i ne bi ga trebalo saditi blizu kuće.
Bršljan – simbol ljubavi i tuge
Bršljan se vijori oko stabala sve dok ih ne isuši, zbog čega je postao simbol ljubavi do smrti. Njegove grančice devojke pletu u venčiće, a kuća se na Božić kiti bršljanom, jer tada nosi plodove i zelenilo. U narodnoj medicini koristi se za lečenje različitih tegoba.
Iako moderna vremena potiskuju stara verovanja, mnoga od njih i dalje žive kroz priče i običaje koje prenose starije generacije.
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook,
Instagram,
Youtube,
Pridružite se i saznajte prvi najnovije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti na:
Dodaj komentar