Preminula je, na svoj rođendan, zvijezda zagrebačkog HNK: Balerina Vesna Butorac-Blaće

Jedna od najvećih balerina zagrebačkog baleta, Vesna Butorac-Blaće preminula je u srijedu u 81. godini, izvijestilo je Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjetnika (HDPBU), čija je bila dugogodišnja članica.

Foto: HDPBU

– Bila je izuzetna umjetnica, uspješna i u klasičnim i modernim baletima, a nakon plesačke karijere bavila se koreografskim i pedagoškim radom, ističu iz Društva.

Rodila se 11. rujna 1943. u Zagrebu, gdje je završila srednju baletnu školu 1959. godine, a 1966. i 1967. se usavršavala na Akademiji Vaganova u Sankt Peterburgu.

Članica Baleta zagrebačkoga Hrvatskog narodnog kazališta postaje već 1959., a od 1961. bila je solistica, te od 1967. do 1988. primabalerina.

Često je gostovala izvan matične kuće – od 1971. do 1975. bila je članica trupe New London Ballet, s kojom je uz Margot Fonteyn i Galinu Samsovu gostovala u SAD-u, Europi i Aziji. 

Nagradu grada Zagreba dobila je 1973. godine, a 1988. i Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo te 2002. Nagradu hrvatskog glumišta za životno djelo.

Godine 1988. o njoj je objavljena monografija koju joj je posvetio Balet zagrebačkoga HNK, dok je monografija „Vesna Butorac Blaće: Raskošna pjesma tijela“ autora Davora Schopfa i Mladena Mordeja Vučkovića izdana 2005. godine. 

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek uputila je u srijedu sućut u povodu smrti Vesne Butorac-Blaće u kojoj ističe kako je ona svojim umjetničkim radom zadužila brojne generacije baletnih umjetnika koji se i danas rado prisjećaju jedne od najvećih zvijezdi zagrebačkog baleta.

– Njezin talent koji je zasjao već u zagrebačkoj baletnoj školi, od pedesetih godina prošlog stoljeća, desetljećima je obogaćivao gotovo sve predstave Baleta zagrebačkoga Hrvatskog narodnog kazališta. Duga dva desetljeća najplodnijeg razdoblja njezine karijere, nakon usavršavanja na uglednoj Akademiji Vaganova u Sankt Peterburgu, do kraja osamdesetih godina bila je primabalerina, gotovo zaštitni znak Baleta zagrebačkog HNK, navodi se u sućuti.

Njezina plesna darovitost, podsjetila je ministrica Obuljen Koržinek, bila je prepoznata i na svjetskim pozornicama, gdje je često gostovala, a poznato je kako je u prvoj polovici sedamdesetih godina bila članica Novog Londonskog baleta (New London Ballet), s kojim je uz Margot Fonteyn i Galinu Samsovu gostovala diljem SAD-a, Europe i Azije.

– U tri desetljeća bogate karijere njezina plesna svestranost, profesionalnost, energija i ljubav prema plesu otjelovila se u nizu ostvarenja glavnih uloga u klasičnom, neoklasičnom i suvremenom repertoaru. Posebno pamtimo njezine nadahnute kreacije u Orašaru, Labuđem jezeru, Trnoružici, Giselle, Romeu i Juliji i Pepeljuzi. Izvanredne uspjehe postigla je i u Heroldovoj Vragolastoj djevojci, Straussovoj Legendi o Josipu, Bartókovom Čudesnom mandarinu, Lhotkovom Đavlu u selu i Stravinskijevoj Žar ptici, navodi se u sućuti.

Za veliki doprinos nacionalnoj plesnoj umjetnosti zasluženo je primila najviša priznanja, odličje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića, Nagradu Vladimir Nazor i Nagradu hrvatskog glumišta, obje za životno djelo te Nagradu grada Zagreba.

– Svojim je umjetničkim radom ostavila neizbrisiv trag te zadužila brojne generacije baletnih umjetnika koji se i danas rado prisjećaju jedne od najvećih zvijezdi zagrebačkog baleta. Njezine dojmljive interpretacije ostat će zapisane zlatnim slovima u povijesti naše nacionalne kulture, stoji na kraju sućuti ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek.